Rigden: Savjetovao bih tim ljudima da prije svega shvate što je elementarni autogeni trening, da nauče opustiti tijelo, kontrolirati svoje misli, vježbati držeći pažnju usredotočenu na jednu stvar duži vremenski period, a zatim prijeći na vježbanje meditacije, to jest na dublje uranjanje u izmijenjeno stanje svijesti; naučiti osnovne tehnike meditacije koje si opisala u prvoj knjizi Sensei i u drugim knjigama iz serije i tek tada početi savladavati temeljne duhovne prakse.
Anastasija: Slažem se s vama, ljudi su različiti, i dok neki brzo shvate suštinu, drugima treba vremena da sve detaljnije razjasne. Ali češće, ljudima jednostavno nedostaje osnovno znanje o sebi i općim mehanizmima funkcioniranja mozga u različitim stanjima svijesti. Znam da posjedujete jedinstveno znanje iz područja neurofiziologije i funkcioniranja ljudskog mozga. Možete li razraditi temu izmijenjenih stanja svijesti ili barem orijentirati čitatelje na javno dostupne informacije ili podijeliti znanje koje se može učiniti javnim?
Rigden: Pa, možda, samo u granicama suvremenog znanstvenog razumijevanja funkcioniranja mozga kako bi ljudima bilo jasnije što se misli i u kojem smjeru tko treba provoditi svoje istraživanje. Kao što je poznato, funkcioniranje mozga povezano je s elektromagnetskim valovima. Mozak može raditi u različitim modusima, od kojih svaki karakterizira određeno psihičko i fiziološko stanje svijesti. Čovjek kao Osobnost, zahvaljujući koncentraciji svoje pozornosti, može kontrolirati nekoliko takvih stanja svijesti. U svakodnevnom se životu najčešće nalazi u jednom od stanja koje se u znanstvenim krugovima naziva budnim stanjem. Znanstvenici, dok mjere električnu aktivnost mozga tijekom vremena, uvjetno označavaju stanje aktivne budnosti kao beta-ritam (β-ritam). Njegov frekvencijski raspon je od 14 do 35 Hz, a napon 10-30 mkV. Beta valovi se smatraju brzim valovima i to su vibracije niske amplitude cjelokupnog (ukupnog) potencijala mozga. Na EEG-u valni oblik nalikuje, relativno gledano, „trokutu“ sa šiljastim vrhovima. Beta ritam se općenito bilježi tijekom funkcioniranja prednje središnje regije mozga. Međutim, kada osoba obrati pažnju na nešto novo, neočekivano, na bilo kakve informacije koje čuje, intenzivnu mentalnu aktivnost ili snažno emocionalno uzbuđenje, ovaj ritam raste i može se proširiti na druge dijelove mozga. Beta ritam tipičan je za funkcioniranje mozga kad čovjek djeluje mentalno, pod stresom je i pod utjecajem raznih nadražajnih sredstava.
Sve u svemu, treba napomenuti da takav pojam kao što je umor nije tipičan za mozak. Morate jednostavno shvatiti kako to funkcionira, vremenom prebaciti s jedne na drugu aktivnost i biti u stanju promijeniti kvalitetu stanja svijesti u pravo vrijeme. Svakodnevni život neprestano uključuje čovjekov psihološki razvoj, o čemu, usput, ovisi i cjelokupno stanje tijela. Tijekom dana na čovjeka utječu različiti vanjski čimbenici, poput, na primjer, zvuka i svjetlosti, da ne spominjemo učinke nevidljivog svijeta. Sve su to svakodnevni iritanti koji, na ovaj ili onaj način, utječu na fiziološke i druge biološke procese ljudskog života.
Prekomjerna anksioznost, ljutnja, razdražljivost i psihički umor prate napetost mišića lica, vrata, ruku i tako dalje. S druge strane, napeti mišić također postaje generator impulsa uzbuđenosti. Zadatak onog tko izvodi autogeni trening ili ugađa za meditaciju je ograničiti protok uzbuđujućih signala. Zbog toga sjeda u udoban položaj, u tišini (uklanja bilo kakve zvučne podražaje), zatvara oči (eliminira utjecaj izvora vizualnih podražaja), preusmjerava pažnju s različitih svakodnevnih misli, iskustava i briga, u unutarnji mir i tišinu (tj. kad je moguće, eliminira izravan utjecaj nevidljivog svijeta). Zatim se usredotočuje na opuštanje mišića (eliminira još jedan kanal uzbuđenja), a zatim potpuno dostiže stanje potpune opuštenosti. Dakle, osoba prilagođava način rada svoje psihe, a time i živčanog sustava. Zahvaljujući takvom samougađanju, može sebe kontrolirati kroz jasnu mentalnu samo-dosljednost (auto-referiranje).
Iz knjige “Allatra“